Uvala Caska

Novija arheološka istraživanja na brdu Košljun provedena u drugoj polovici 2023. godine otkrila su ostatke velike vile s dekorativnim mozaikom te srednjovjekovne pozlaćene srebrne naušnice. Naušnice su izrađene kovanjem, a ukrašene granuliranim trokutima. Izvorno su se nosile kod sljepoočnica. Replike ovih starohrvatskih naušnica iz X. stoljeća mogu se pogledati i kupiti u Gradskom muzeju Novalja.

Jedno od zanimljivosti koje od davnina privlači pozornost je podmorje Caske puno razne arheološke građe. Najznačajnija nalazišta s morskog dna do sada je gotovo u cijelosti očuvano drveno sidro i brodica izrađena starom mediteranskom tehnikom šivanja. Mnogobrojna nalazišta uz obalu i u moru potaknula su legendu o potonuću grada koje se često povezivalo s potresom koji je zadesio Sredozemlje u IV. stojeću. Međutim, potvrda takvih događaja još uvijek nije pronađena, stoga se „potonuće“ grada u narodnoj predaji pripisuje Božjem gnjevu.

CRKVA SV.JURJA

Na uzvisini, ponad uvale, nalazi se još jedno vrijedno arheološko nalazište – crkva Sv. Jurja koja datira još od 14. stoljeća. Najvrjednija iskopina s navedenog lokaliteta je zasigurno srednjovjekovna grobnica djevojčice, poznate kao „Mala od Caske“, bogato ukrašene s brončanim i srebrnim nakitom koji se danas čuva u Arheološkom muzeju u Zadru. Repliku srebrnog prstena s plavim kamenom, u suvremenoj izvedbi, može se pogledati u Gradskom muzeju Novalja.

Ubrzamo li kotač povijesti i zaustavimo li se u bližoj prošlosti, točnije u 1888. godini, na samoj obali Caske uzdiže se Tunera današnji simbol naselja koji i dalje budi znatiželju posjetitelja. Tunera je toranj za promatranje kretanja tune čiji je izlov potrajao do 60-ih godina prošlog stoljeća.

EGIPATSKI BOGOVI U CASKI

ZVALA SE KALPURNIJA I BILA JE BOGATA MOĆNA RIMLJANKA NA POČETKU PRVOG STOLJEĆA. NJEZINI SPOMENICI U CASKI NA OTOKU PAGU SVJETSKA SU SENZACIJA A SADA JE DOBILA I SVOJU KNJIGU

Knjiga Kalpurnija i egipatski bogovi u Caski na otoku Pagu posvećena zasigurno najznačajnijoj stanovnici antičke Caske, kroz najnovija nalazišta razotkriva zabranjeno štovanje egipatskih bogova i baca novu sliku na fascinantne zaplete života bogate rimske senatorske obitelji Kalpurnijevaca.

Uvala Caska nedaleko od Novalje danas je poznata po svojoj pješčanoj plaži koju krasi čisto more, ali i bogatim arheološkim nalazištima koji ukazuju na tisućljetnu povijest tog kraja. Brojni kupači koji svakodnevno posjećuju ovu plažu vjerojatno nisu ni svjesni da morsko dno skriva ostatke antike prekrivene naslagama pijeska.

Kratka šetnja ovim malenim naseljem pruža uvid u brojna arheološka nalazišta koji svjedoče o burnoj prošlosti. Jedna od zanimljivijih stranica povijesti je ona o imanju bogate rimske obitelji Kalpurnija Pizona čiji su pripadnici obnašali brojne visoke dužnosti u Rimskom Carstvu. Sam car Oktavijan August im je dodijelio ladanjsko imanje u Caskoj zbog njihovih zasluga i obiteljskih veza. Prema tome možemo reći kako je Kalpurnija jedna od najznačajnijih stanovnica otoka Paga ne samo svojeg vremena nego i danas.

TKO JE BILA KALPURNIJA PIZON?

Njezina je životna priča fascinantna i relevantna ne samo za lokalnu i regionalnu, nego i za svjetsku povijest. Njezin stric, Gnej Pizon, postavljen je za sirijskog legata budućega cara Germanika. Optužen je za Germanikovu smrt (koju je, pretpostavlja se, naručio sam car Tiberije) te se ubio prije konačne presude. Kalpurnijin je otac, Lucije Pizon augur, 24. godine bio optužen za uvredu cara Tiberija, ali je umro (najvjerojatnije se i on ubio) prije izricanja presude. Svi su troje bili prkosni i ponosni po karakteru.

Car Tiberije bio je zabranio egipatske i židovske obrede u Rimskome Carstvu. Kalpurnija je, povukavši se na posjed u Caski, podigla četiri oltara posvećena upravo egipatskim bogovima, kojima daje klesati posvete u inat omraženom joj caru. Veličina oltara jasno dokazuje da su bili inventar hrama na Kalpurnijinom imanju. Ondje se okupljao puk cijelog otoka kad su bile svetkovine egipatskih bogova i odonud se njihov kult raširio po regiji pa je kasnije posvjedočen u Senju, Zadru, Ninu.

Kalpurnijini oltari nose sofisticirane posvete rimske matrone egipatskim bogovima, koje bacaju posve novo svjetlo na povijest egipatskih kultova u rimskom svijetu: ona zaziva Izidu, Serapisa, Ozirisa i Anubisa, što je jedina zasad zabilježena takva posveta. Bogovima daje atribute koji su prvi put posvjedočeni ili ih dosad drugdje nema. Jasno je iz tih posveta da je važan razlog njezina štovanja egipatskih bogova želja da njezini stric i otac počivaju sretno na drugome svijetu i da njihovu nepravednu smrt kazne egipatski bogovi. Nažalost, dva su oltara izgubljena, jedan se nalazi na imanju Jurja Palčića u Caski, a četvrti i najreprezentativniji je u novaljskome gradskom Muzeju.