Paška sol

BIJELO ZLATO OTOKA PAGA

Pag i sol vječni su trag morske pjene u okusima i mirisima, kako u gastronomiji, tako i u ugodi za tijelo i dušu. Toliko cijenjeno meso paške ovce zahvaljujemo njegovoj slankastoj aromi rasutoj po rijetkim biljkama ogoljenog paškog krša. Nekada je to bio recept za konzerviranje tuna ulovljenih na Caski spremajući ih u drvene bačve. Danas je to cvijet soli, proizvod koji nastaje u početnoj fazi proizvodnje sitne morske soli, tj. prilikom proizvodnje ugušćene morske vode.

Solana je danas malo za razliku od nekih davnih vremena kada ih je bilo u izobilju a njima su kroz povijest gospodarili drugi a ne otočani. Kako bi se uopće razumjela važnost proizvodnje i trgovine soli, prethodno je potrebno znati koji je uopće bio značaj same soli u srednjovjekovnom kontekstu. Osim njene važnosti kao začina koji obogaćuje okus određene hrane, sol je bila i važna komponenta krmive koja se koristila za hranidbu stoke.

Uz to, sol je služila i kao prirodni konzervans u doba kada umjetni aditivi nisu postojali, što je možda i njen najveći značaj. Ne čudi stoga da je sol u prošlosti bila znana kao „bijelo zlato”, kao ni podatak da engleska riječ salary, u prijevodu plaća, svoje korijene vuče upravo u riječi salt, kojim se označuje sol. Razlog tome leži u činjenici da su rimski vojnici umjesto novca – kao nagradu za svoje služenje – dobivali upravo sol. Ove tvrdnje dodatno pojašnjavaju koji je značaj sol imala u svakodnevnoj upotrebi, pa se postavlja pitanje kako je došlo do početka proizvodnje soli na Pagu.

Do doba Venecije 1409. na otoku Pagu bilo je više solana. Osim Solane Pag, koja je jedina opstala u čitavoj Mletačkoj Dalmaciji bile su i solane u Dinjiškoj, Povljani, Vlašićima i Staroj Novalji. Na čitavoj istočnoj obali Jadrana bilo je na desetke solana, ali Venecija je sve ukinula osim ove u Pagu, današnje Solane Pag. Prvi pisani podatak o konkretnoj proizvodnji soli u Pagu potječe iz 999. g. i to iz jedne oporuke. Nakon toga često u oporukama i drugim dokumentima možemo pratiti podatke o solanama u Pagu. To je vrijeme kada se sol cijeni kao bijelo zlato. 1 kg soli se cijenio skoro kao 1 kg zlata.

Danas se paška sol proizvodi u Solani Pag u Paškom zaljevu, a njezine specifične karakteristike proizlaze iz klimatskih uvjeta definiranog zemljopisnog područja te činjenice da je Solana Pag smještena na izoliranom terenu udaljenom od teške industrije i poljoprivredne djelatnosti.

More je u našem dijelu Jadrana slano 3,5 B°, što znači da se u 1 m³ morske vode nalazi približno 30 kg morske soli. Osim soli, u morskoj vodi nalazi se 50 raznih minerala potrebnih ljudskom organizmu za normalan rad. Zbog svog geografskog položaja, paška uvala iznimno je pogodna za proizvodnju soli.

Jutra u poljima soli

Pag i sol neraskidivo su vezani stoljećima, a njihova povijest prikazana je na stalnoj izložbi solarstva smještenoj u I. Magazinu soli u Pagu.  U ovom zaista jedinstvenom prostoru vidjet ćete kako se nekada proizvodila sol u Pagu. Izložba je jedinstveni prikaz nekadašnjeg života stanovnika grada Paga koji je ovisio o proizvodnji poznate paške soli.