Arheološka zbirka Stomorica

visitnovalja.hr

Kao glavna luka otoka, antička je Novalja, pomorskim vezama bila u doticaju s ondašnjim poznatim svijetom. Na taj su način u grad dolazile razne novine Rimskog carstva pa tako i kršćanstvo. Darivanjem slobode kršćanima, u prvoj polovici IV. stoljeća, razbuktao se i kršćanski život u Novalji. Nekadašnje politeističke religije sa svojim hramovima i žrtvenicima bivaju zamijenjene kršćanskim bazilikama. Širenjem kršćanstva, na području tadašnje Novalje, razvija se snažna kršćanska zajednica o čemu svjedoče pronađeni ostaci tri ranokršćanske bazilike.

Starokršćanska bazilika u Gaju, smještena na području danas znanom kao Punta Mira, podignuta je prema pretpostavkama sredinom IV. stoljeća. Na temelju pronađenih sarkofaga i zidanih grobnica, bila je grobljanska bazilika čiji su vidljivi ostaci vrlo skromni te se nalaze na privatnom posjedu.

Druga starokršćanska grobljanska bazilika nalazi se na području danas napuštenog mjesnog groblja u Jazu na plaži Vrtić. Prema dosadašnjim saznanjima riječ je o velikoj trobrodnoj bazilici s vanjskom apsidom i pomoćnim prostorijama izgrađenoj u V. stoljeću. Osim velebne ranokršćanske bazilike, na ovom kompleksnom nalazištu, pronađeni su i ostaci manje srednjovjekovne crkve te groblje.

Mjesno groblje napušteno je sredinom XX. stoljeća, a danas u Jazu stoji crkvica Sv. Ivana i Pavla iz XIX. stoljeća. Posljednjih godina na lokalitetu se vrše arheološka istraživanja koja su polučila senzacionalnim otkrićem dvaju kamenih sarkofaga iz VI. stoljeća, a zbog nadgrobnih spomenika znamo i imena pokojnica. U bogato ukrašenom manjem sarkofagu bila je pokopana žena imena Primenija, dok su u većem sarkofagu ležale dvije žene – Primenija i Vitalina.

Treća ranokršćanska gradska bazilika nalazi se na lokaciji današnje crkve Majke Božje od Ružarija ili poznatije kao Male Crikve. Prema dosadašnjim saznanjima radi se o velebnom izdanju s dosad najvećom otkrivenom ranokršćanskom apsidom u Hrvatskoj. Ovaj pronalazak te pronalazak relikvijara u neposrednoj blizini upućuju na zaključak kako je Novalja u periodu kasne antike moguće bila episkopalno središte otoka Paga. Do danas nije točno utvrđeno datiranje apsidnog mozaika i bazilike, ali zbog njegovih karakteristika možemo ih smjestiti u V. stoljeće. Replike mozaika danas je moguće razgledati iza Male Crikve dok je jedan dio vidljiv na oltaru crkve. Brojni dokazi tog vremena mogu se razgledati u arheološkoj zbirci „Stomorica“ koja ponosno čuva pronađene ostatke ranog kršćanstva s područja grada Novalje.