Ranokršćanski novaljski relikvijari

visitnovalja.hr

Građevinskim radovima u dvorištu obiteljske kuće u neposrednoj blizini današnje Male Crikve 1971. godine slučajno je pronađen, na dubini od 1,5 m, maleni grob ili lokulus u kojem su stoljećima bili skriveni najvrjedniji predmeti ranokršćanske Novalje. Riječ je o relikvijarima Kesenske (Cissa) biskupije koji su u podzemnoj komori formiranoj od ploča stajali zapečaćeni od IV. stoljeća.

Unutar lokulusa nalazili su se drvena škrinjica obložena mjedenim pločicama (Škrinja moći) unutar koje su bili pohranjeni razbijeni ostaci staklene posude te ostaci zdrobljenog eliptičnog relikvijara dok se pored nalazio u potpunosti sačuvan oktogonalni relikvijar.

Škrinja moći, zbog materijala izrade pronađena je u stanju raspadanja, ali je uspješno rekonstruirana dok je oktogonalni relikvijar sačuvan u potpunosti. Danas je ovaj jedinstveni pronalazak moguće razgledati u Arheološkom muzeju u Zadru, a replike u Gradskom muzeju Novalja.

Koji je to događaj primorao na žurno skrivanje svetinja nije otkriveno.
Da li se bježalo pred nekim? Ili se skrivalo od nečega?

Uzevši u obzir činjenicu kako je lokulus pronađen izvan nekadašnje trobrodne bazilike te njegova kamena građa ukazuju da se zapravo radi o nekom tajnom skrovištu u koje je, zbog nama nepoznate opasnosti, trebalo sakriti najveće i najvrijednije svetinje izrađene radi čuvanja uspomene na nekog također nepoznatog mučenika.

Zbog nedostatka dokaza nemamo saznanja što je uzrokovalo tajnu pohranu odabranih crkvenih predmeta, ali možemo nagađati da je jedan od mogućih razloga katastrofalni potres koji je zadesio ovo područje zbog kojih se i proširila legenda o potonuću Caske.

Novaljska capsella reliquiarum

Škrinja moći

Ranokršćanska novaljska škrinja moći predstavlja jedinstveni relikvijar u Hrvatskoj i jedna je od tek nekoliko takvih u svijetu.

Pretpostavlja se da škrinja datira iz IV. stoljeća te je obložena mjedenim pločama, dimenzija 27,5 x 18 x 16,5 cm, biblijskih motiva. Najbolje je sačuvana gornja ploča dok su stranice sačuvane u fragmentima.

Na škrinji je prikazano ukupno 10 različitih scena, po pet iz Starog te pet iz Novog zavjeta koje nisu prikazane po biblijskoj kronologiji. Starozavjetne scene prikazuju Mojsija koji izbija vodu iz stijene, poziv Mojsijev, prikaz Noe u korablji, Danijela u lavljoj jami, te Abrahama koji žrtvuje Izaka. Prikazi iz novozavjetnih scena potječu iz Ivanova evanđelja, a predstavljaju umnažanje kruha ili čudo u Kani, uskrsnuće Lazarovo, prikaz Dobrog pastira, Marije Orans te ozdravljenje slijepca.

Na temelju izbora tema i njihovim stilskom karakteristikama može se zaključiti kako je škrinja izrađena u periodu kada antika i dalje živi, a kršćanstvo je u svojim povojima, periodu obilježenom štovanjem kultom mučenika.

Oktogonalni ranokršćanski relikvijar

iz Novalje

Zbog čvrste izrade oktogonalni relikvijar preživio je stoljeća. Izrađen od pozlaćenog srebrnog lima, na osmerostranoj posudici, prikazuje likove iz Novog zavjeta i Isusa Krista kao središnju ličnost.

Na relikvijaru je prikazana scena Predaje zakona (Traditio legis) odnosno Isus Krist kako predaje Novi zavjet Sv. Petru. Na posudici moguće je još raspoznati lik Sv. Pavla dok se ostalih pet apostola ne može pouzdano prepoznati. Poklopac relikvijara izrađen je u obliku osmokutne piramide ukrašen s biljnim i životinjskim prikazima te sa šiškom na vrhu.